Arsen Dedić-Čistim svoj život

Čistim svoj život, kroz prozor, ormar stari

čistim svoj prostor od nepotrebnih stvari

Gdje li sam ih kupio? Gdje sam ih sakupio?

Čistim svoj život, petkom odvoze smeće

kada se nada budi, i kad je blago veče

Gdje li sam ih kupio? Gdje sam ih sakupio?

Čistim svoj život od onih šupljih ljudi,

kojima vjetar huji kroz glave i kroz grudi.

Gdje li sam ih kupio? Gdje sam ih sakupio?

Čistim svoj život, da spasim dok je vrijeme,

malu jutarnju nježnost i gorko noćno sjeme

Gdje li sam ih kupio? Gdje sam ih sakupio?

Čistim svoj život od prividnog svijeta,

od ljubavi bez traga, od jeftinih predmeta

Gdje li sam ih kupio? Gdje sam ih sakupio?

Čistim svoj život, to hrđa je i tmina,

i ostaću bez ičeg al' bolja je tišina...

 

Read more...

Proklete ,,Majke"

(Kako sam razočarao biološku, a otkrio duhovnu Majku)

Zbog nekih svojih razloga, davne 1990. pobegao sam od kuće. Ostavio sam sve nevolje iza sebe i krenuo put Subotice, što mi se danas može oprostiti jer sam imao samo petnaest godina. U tom gradu tada se održavao poslednji Omladinski festival, koji je bio u rangu svih tadašnjih velikih rok festivala stare Jugoslavije, pune razumevanja za pop rok kulturu. Nisam ni pretpostavljao da ću se susresti sa jednim meni do tada nepoznatim bendom - Majke, čiji će me opus doticati i oduševljavati na razne načine sve do danas i koji će postati jedna od kreativno najbogatijih hrvatskih, ali i balkanskih rok priča. Dramatičan nastup pun tenzije, na ivici pucanja svega na bini, sa ogromnom količinom kontrolisane rif-energije koju su Majke emitovale ka publici, odmah mi je dao do znanja da je reč o bendu kojem treba posvetiti punu pažnju. Malo sam se razočarao u ukus publike i žirija jer je u takmičarskom delu festivala pobedio tada još mlad bend Deca loših muzičara a ne moj definitivni favorit. Posle nekoliko dana, kao i svaki Tom Sojer vratio sam se kući, stoički podneo nekoliko ćaletovih šamara, sačekao da se situacija smiri i otišao u prodavnicu ploča da nađem sve što imaju od Majki.

Read more...

Demitologizacija mita – „Zdrava bolest“ Svetislava Basare

Uzalud, ikona se krivila kao da je htela da mu stavi do znanja da treba da stoji ukrivo. Jednog dana otac banu kod mene u sobu i povika: Felix error! Shvatio sam šta ikona hoće da mi kaže: ne stoji ukrivo Isus, kriv je svet; svet odstupa od vertikalne ose Logosa za čitavih 13 stepeni." (S.BasaraFama o biciklistima)

Kada prvi put u životu, pročitavši Famu o biciklistima odlučite da zajašite i Vi svoj zeleni velosiped marke Rog i sa Evanđeoskim biciklistima krenete putem sna, pedale celokupnog vašeg dotadašnjeg načina poimanja stvarnosti okrenu se u potpuno drugo pravcu. Postajete deo družine biciklista koja živi u snu ali javu poznaje na naročit način. Vi ste se tada „zabasarili“ i više nikada nećete biti isti kao prije.

Read more...

Berlin, tetovirani grad

Berlin je grad koji ne krije svoje rane, reče mi jedan drug. Shvatio sam šta je htio da kaže kad sam došao u taj grad koji je presjekao istoriju na dva dijela da bi onda istorija presjekla njega isto tako. Kada su se 16. avgusta 1961. Berlinci probudili, sa nevjericom su shvatili da im je grad podijeljen na pola, gomila cigli dugačka skoro 160 kilometara će narednih skoro pola vijeka dijeliti brojne postojeće i moguće porodice, ljubavnike i prijatelje. Nakon što je pao Berlinski zid, Evropa je slavila ujedinjenje, evropski san se dizao iz pepela, a za to vrijeme su kod nas preko noći iz zemlje izranjali brojni drugi zidovi koji su na pola presijecali postojeće i moguće porodice, prijatelje i parove. Jedan san se rađao, drugi, onaj jugoslovenski se davio u krvi, otprilike onako kako je i nastao,  da bi od njega na kraju ostala samo jalova nostalgija koja je možda više žal za mladošću nego žal za jedinstvom svih ljudi bez obzira na razlike. Omaleni pehar sreće koji je Bog odredio ljudima se tih godina prelio sa jednog na drugi kraj Evrope, a šta je dalje bilo, svi znamo.

Read more...

Mit u službi politike

Sklonost mitskom obrazlaganju stvarnosti, te njegova zavodljivost i prisutnost, ni najmanje nisu slučajni. Svoje utočište oni imaju kako na pojedinačnom (psihološkom ili antropološkom planu) tako i na kolektivnom, to jest socijalnom nivou primamljivosti. U tom se slučaju ovoj prijemčivosti uzroci imaju tražiti i u društvenim uslovima, koji je podstiču, i u osnovi ljudske psihe. Naime, mit jeste fenomen svesti još nedorasle zahtevima postavljenih pitanja, te ih odgoneta na način izmišljanja bajkovitih slikarija obogaćenih nelogičnim fantazmima i iracionalnim uplivima natprirodnih pojava. Iz tog razloga  mitu se može pronaći utočište u onom nerazumskom – iracionalnom – delu psihostrukture, kojoj mit podilazi ili je ohrabruje na raznorazne načine. Drugim rečima, težnja ka mitu duboko je ukorenjena u težnji ka onom iskonski nagonskom (još-ne-osvešćenom) u samom čoveku. Na polju masovnosti mit nailazi na prihvatanje u podudaranju sa iluzornim nadama, verovanjima, željama ili strahovima pojedinih kolektiviteta. Faktor integracije u uzgajanim iluzijama zahteva iluzorno-obmanjivački prikaz realnosti. A on deluje opijajuće naročito u kriznim vremenima i masovnom beznađu.

Read more...

Inspiracija Miloša Crnjanskog: Memoari Simeona Piščevića

,,Ali čemu sve nije jadni čovek izložen u ovom tamnom svetu i na kakve sve tegobe nije osuđen. I srećni i nesrećni dani njegovi sakriveni su u tami, a nema sudbina krije i čuva od čoveka sve što ga čeka i nikome ne da da unapred dozna šta mu se sprema.''

Simeon nije mogao da poveruje kako se među požutelim stranicama, koje je lagano listao, nalazi sve što je video, doživeo, opisi predela, ljudi, susreta... kroz dugih četrdeset godina. Prva beleška iz daleke 1744., poslednja 1784. Ceo život.

Read more...

Novi crnogorski film na BG festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma

Sedam kratkometražnih filmova novije produkcije mladih crnogorskih reditelja diplomaca Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinje biće prikazano na 60. Beogradskom festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma, koji će pod sloganom „Reset“ biti održan od 2. do 6. aprila.

Ova ostvarenja biće predstavljena prvog dana festivala u Domu omladine Beograd od 17 časova, i sjutradan u Kinu „Fontana“ u istom terminu, a u okviru dvije programske cjeline: Novi crnogorski film za studenate završne godine Filmske i TV režije, i Komšiluk, u kome će uz filmove sa Balkana biti prikazano kratkometražno ostvarenje „Sve to“ reditelja Branislava Milatovića.

Read more...

Eliksir života - mit?

Intervju novinarke MAŠE JERIN sa prof. dr. sc. IVICOM RUBELJOM, molekularnim biologom, o tome koji su MEHANIZMI STARENJA i KAKO PRODUŽITI ŽIVOT

Sasvim je moguće da je već rođen čovjek koji će živjeti tisuću godina, kontroverzna je izjava Aubreya De Greya, britanskog stručnjaka za biomedicinsku gerontologiju koji svoj optimizam temelji na nevjerojatno brzom napretku moderne genske terapije, istraživanju matičnih stanica, stimulaciji imuniteta te nizu drugih medicinskih tehnika. Zamišlja da će ljudi uskoro posjećivati liječnika zbog redovite kontrole i održavanja, a lijek za bolesti koje su danas dio starenja više neće biti problem. Iako je ova teorija smjesta okarakterizirana kao pseudoznansot, a ugledni znanstveni list Massachusetts Institute of Technology (MIT) ponudio je nagradu od 20.000 dolara molekularnom biologu koji uspije dokazati da je De Greyjeva teorija pogrešna, već pet godina niti je jedan znanstvenik nije uspio osporiti.

Read more...

Nirvana

Mi dаnаs ne znаmo NIŠTA. Amnezijа je potpunа. I pre nego otvorimo ustа, sve neiskаzаno, već nemа smislа. Mucаmo, zаpinjemo, posrćemo. Srećom, niko nаs ne slušа. Nikome ne trebа tа nаšа misаo. Nikome ne trebаmo mi. Niko ne trebа nаmа. Slobodni smo.

Mi dаnаs nemаmo NIŠTA. Pljаčkа je potpunа. Hteli bi,ipаk,dа dohvаtimo nešto svoje. Pružаmo ruke, аli, stvаri se rаstаpаju, rаstvаrаju i nestаju. Čаk i zemljа, izmiče nаm ispod nogu. Sve je njihovo. Ništа nije nаše. Slobodni smo.

Read more...
Subscribe to this RSS feed

AkuzatiV - Online magazin

Back to top