Jedan Porfirije je morao biti raščešljan

Nakon višenedeljnog mukotrpnog i simbolično plaćenog zasedanja, većanja, mozganja, rešavanja najtežih logičkih zagonetki od Zenona do Milojka Pantića, Republička radiodifuzna agencija, na čelu sa predsednikom Saveta tog erotsko-pravoslavnog tela, spartanski građenim Goranom Karadžićem, izrazila je svoje duboko i potresno nezadovoljstvo činjenicom da u “spornoj emisiji na TV Pink”, a koju je vodio počasni član nekoliko uglednih evropskih kazamata Kristijan Golubović, nije bilo “još mladih slikara”, koji bi, zajedno sa pomenutim naivnim umetnikom, mogli kompetentnije da sagledaju probleme savremenog slikarstva i time ih, na jednom ljudskijem, razumljivijem i manje akademskom jeziku no što je Golubovićev, približe širokom srpskom auditorijumu gladnom znanja kao takvog, te i znanja u vezi sa istorijsko-umetničkim stremljenjima. (link)

Read more...

Nezavisni mediji - kako to gordo zvuči!

Napisala: Vesna Janković

Ali što zapravo mislimo kad kažemo "nezavisni"? Da smo nezavisni od države, političkih stranaka, kapitala, tržišta... Super! Ali, "nezavisni" za što?
Iznositi podatke o kršenjima ljudskih prava, kritičke komentare o onima na vlasti, informacije s "druge strane" koje pokazuju da nisu svi "neprijatelji" isti, otvarati prostor za sve što je iskošeno, drugačije, izvan dopuštenog obrasca, jest važno. Ma koliko malena bila vaša publika. Svaki objavljeni broj vaših novina, snimljeni video rad ili radio emisija, jest neka vrsta konkretne autonomne zone, koja svijetu poručuje da se može misliti i živjeti drugačije.

Read more...

Bauk populizma se širi Evropom

Autor: dr Miroslav Ružica

Tiha kontrarevolucija u evropskom prostoru započela je 1980-tih, da bi početkom ove decenije postala preteća. Oblikuje javnu agendu, menja kulturne obrasce i ugrožava tradicionalnu konfiguraciju političkih stranaka. Reč je o sve agresivnijem populizmu koji odnedavno dominira u javnoj debati, političkom diskursu, a posebno u medijima. Sam koncept je, naravno, višeslojan, višesmislen i često ambivalentan, ali obično podrazumeva jasna, uprošćena tumačenja, poruke i zagovaranja u formuli ulagivanja tihoj većini kojima se uglavnom ukazuje na krivce za određene probleme, a ne njihovo rešavanje.

Read more...

Mika Antić: KAD SAM BIO GARAV

U ona davna i daleka vremena, kad sam bio dečak, imao sam u osnovnoj školi druga Mileta Petrovića, malog buljookog Ciganina, koga su zvali Mile Glupavi, ili kako se to na ciganskom kaže: Mile Dileja. Mnogi Cigani zovu se Nikolići, Petrovići ili Jovanovići, mnogi se i danas zovu Mile, ali onaj moj drug, onakav Mile Dileja, bio je ipak, i ostao, nešto drukčije od svih ostalih.

Read more...

Mit o paćeništvu

Snježana Kordić - "Jezik i nacionalizam"

Tipični mit svakog nacionalizma je da je vlastita nacija bila paćenik, žrtva izložena povijesnim nepravdama koje je danas potrebno ispraviti. I Hitlerova »nacionalsocijalistička propaganda koristila je nacionalističku ideologiju žrtve« (Claussen 1988). A u novije vrijeme se npr. u hrvatskim udžbenicima povijesti uzgaja mit o nacionalnom paćeništvu Hrvata (Bellamy 2003: 150). Za ulogom mučeničke nacije poseže se zato što »uloga potlačene nacije koja pati zna biti privlačna i integrirati stanovništvo u naciju. Uloga mučenika proizvodi samosažaljenje, kolektivnu sentimentalnost [...]. Zajednica ljudi izloženih istom pritisku, istoj opasnosti je nerijetko jače povezana nego zajednica trijumfa« (Lemberg 1964 II: 69).

Read more...

Ko je bio Gavrilo Princip?

Ima tome već najmanje godinu dana od kada su nas ljubitelji obljetnica počeli upozoravati na nadolazeću stogodišnjicu izbijanja Prvog svjetskog rata. Budući da se raznorazne proslave i  memorijali ne dešavaju samo zato da bi se iz ormara izvuklo najbolje odijelo, nego da bi nas se podsjetilo na ideje i vrijednosti na kojima se zasniva određeno društvo, lako je predvidjeti kako ćemo se naslušati velikih riječi tokom brojnih manifestacija obilježavanja početka rada masovne klanice, koja je u periodu jul 1914. - novembar 1918. odnijela milione života.

Nije nemoguće, ma koliko ta mogućnost neuvjerljivo zvuči, da se ponekom zaboravnom oratoru u govorničkom zanosu otme surovom praksom obesmišljena zakletva: „Nikad više!“ No, ono što je ne samo predvidljivo i uvjerljivo, nego se uveliko i događa, jesu rasprave na kojima se od revizija brane uvriježena tumačenja prirode velikog rata, od kojeg se očekivalo da postane onaj koji će okončati sve ratove.

Read more...

Žena u bež kaputu

Srećem jednu ženu stalno, u bež kaputu. Kupuje u supermarketu u kom i ja. Lepa je u tom kaputu. Doseže joj malo iznad kolena, a ispod njega, tako mi se čini da mora biti, ima isto nešto jako lepo. Neku suknju ili haljinu, sigurno, jer vide joj se noge, lepe i vitke, u tamnim čarapama uglavnom.

Read more...

Pohvala lijenosti

Autor: Mladen Stilinović 

Kao umjetnik učio sam i od istoka (socijalizma) i od Zapada (kapitalizma). Naravno, sada kada su se granice i politički sistemi promijenili, takvo iskustvo više neće biti moguće. Ali ono što sam ja naučio iz tog dijaloga ostaje mi. Gledanje i poznavanje umjetnosti Zapada navelo me je ovih dana na misao da na Zapadu ne može biti umjetnosti. Ne tvrdim da je nema. Zašto ne može biti umjetnosti na Zapadu? Odgovor je vrlo jednostavan. Umjetnici Zapada nisu lijeni. Umjetnici s istoka su lijeni, a hoće li oni sada kada više nisu umjetnici Istoka ostati lijeni, to ćemo vidjeti.

Read more...

Prvomajska bajka

Autor: Nenad Veličković

Kako djeci da objasnim da je radnička zemlja ona gdje je radnik gospodin, a ne fukara? Ona u kojoj pošten i budala nisu bili isto? U kojoj je bilo lopova u politici, a politika nije bila samo pljačka?

Priča razrednik kolegi u tramvaju:
To sam ja na svoju ruku. Ne idu četiri dana u školu, red je da im objasnim. Šta da radiš kad te dijete pita zašto se Prvi maj zove praznik rada ako se ne radi? Ali odakle da počneš. Neki dan, kad sam objašnjavao Uskrs, nikakav problem. Imaš za šta da se uhvatiš. Kako neko umre pa oživi, to je djeci jasno. Snjeguljica je bila mrtva, pa oživjela, Crvenkapica je bila pojedena, pa oživjela, Voldemor je bio mrtav pa oživio, Isus umro pa oživio. Bajka ovo, bajka ono.

Read more...
Subscribe to this RSS feed

AkuzatiV - Online magazin

Back to top