REDAKCIJA

REDAKCIJA

Akuzativ

Horhe Luis Borhes: DEKART

Jedini sam čovek na zemlji, a možda nema ni zemlje ni čoveka.
Možda me obmanjuje nekakav bog.
Možda me je nekakav bog osudio na vreme, na tu veliku varku.
Sanjam Mesec i sanjam svoje oči koje gledaju Mesec.
Sanjao sam veče i jutro prvoga dana.
Sanjao sam Kartaginu i legije koje su je opustošile.
Sanjao sam Vergilija.
Sanjao sam brdo Golgotu i krstove Rima.
Sanjao sam geometriju.
Sanjao sam tačku, liniju, ravan i zapreminu.
Sanjao sam žuto, plavo i crveno.
Sanjao sam svoje bolešljivo detinjstvo.
Sanjao sam geografske karte i kraljevstva i onaj dvoboj u zoru.
Sanjao sam nezamislivi bol.
Sanjao sam svoj mač.
Sanjao sam Elizabetu Češku.
Sanjao sam jučerašnji dan.
Možda nisam ni imao juče, možda se nisam ni rodio.
Možda sam sanjao da sam sanjao.
Malo mi je hladno, malo me je strah.
Na Dunavu je noć.
Nastaviću da sanjam Dekarta i veru njegovih dedova.

Jorge Luis Borges, "Descartes"

Ivan Čolović: Balkan - Teror kulture

Rat u ime kulture

Izabrani narod, kao neka vrsta kolektivnog kulturnog junaka evropske, ako ne i svetske civilizacije, ima zadatak da brani svoju dragocenu ekskluzivnost, ali i obavezu da se u svetu bori, pa makar i ognjem i mačem, za pobedu autentičnih kulturnih vrednosti. Evo dva primera iz proteklog rata u bivšoj Jugoslaviji koji pokazuju kako ta obaveza može da bude shvaćena i ispunjena.

Neposredno posle operacije “Oluja”, u kojoj je hrvatska vojska proterala iz Krajine većinu srpskog stanovništva, list Arena objavio je (11. avgusta 1995) specijalni broj posvećen tom događaju. U više tu objavljenih priloga rat između Hrvata i Srba predstavljen je kao sukob između kulture i varvarstva. Tako se u jednom tekstu opisuje ulazak hrvatske vojske u Petrinju, u grad za koji se kaže da je za vreme dok je bio pod srpskom kontrolom “bio pretvoren u svinjac”. Nekulturni i lenji Srbi potpuno su zapustili Petrinju, tako da je i sat na glavnom trgu bio u kvaru. “Jadni bili”, piše novinar Arene, “nisu obraćali pažnju na sat”.

BORCI IZ FOTELJE (O pticama rugalicama)

Autorka: JELENA DORĆOLSKA

Feministkinje su za njih histerične frustrirane žene, iako ne znaju da su to one žene koje su 5 godina lobirale i javno zagovarale zakon o nasilju u porodici, da bi tek sa donošenjem tog zakona konačno bilo moguće da policija sprovede postupak protiv počinioca. Histerični ludaci su i oni koji su lobirali za zakon o civilnom služenju vojske, da bi oni i dalje mogli da ostanu iza svojih kineskih zidova, umesto da se godinu dana hrane konzervama iz ratnih rezervi i broje žuljeve zadobijene vojnim vežbama po šumama i gorama. Histerični ludaci su i oni koji su lobirali za zakon o mobingu. Aktivisti za prava životinja su isto tako ludaci jer ne vide gladnu i bolesnu decu.

60. rođendan Džonija Štulića

Na današnji dan, pre 60 godina rođen je Branimir Džoni Štulić. Zbog dubokog traga koji je ostavio u muzici i u životima brojnih generacija, možda je ovaj ,,okrugao“ broj dobra prilika da se nekom pesmom u kućnoj atmosferi ili na našim fb zidovima prisetimo njegovog muzičkog opusa.

Hvala za umetnost, srećan rođendan Džoni!

  • Published in UGAO

Antonio Gramši: INDIFERENTNI

Mrzim indiferentne. Vjerujem kao Federico Hebbel da “živjeti znači biti pristran”. Ne mogu postojati samo ljudi, tuđinci u gradu. Tko zaista živi mora biti građanin, mora biti pristrasan. Indiferentnost je bezvoljnost, parazitizam, kukavičluk; to nije život. Zato mrzim indiferentne.

Ćirilica

Pisati i čitati sam naučio iz Bukvara. Ćirilica je bila prvo pismo kojim sam pisao i na kojem sam pročitao prve knjige, poput recimo "Avanture Gordona Pima" od E.A. Poea. I dan danas imam tu zbirku od dvadesetak naslova literature za djecu na ćirilici. Knjige sam naime strpao u školsku torbu kada sam odlazio iz Vojvodine, čovjek bi pomislio da će biti nešto od mene, ali gadno bi se zajebao. 

Mudroser bio, mudroser ostao.

Arsen Dedić-Čistim svoj život

Čistim svoj život, kroz prozor, ormar stari

čistim svoj prostor od nepotrebnih stvari

Gdje li sam ih kupio? Gdje sam ih sakupio?

Čistim svoj život, petkom odvoze smeće

kada se nada budi, i kad je blago veče

Gdje li sam ih kupio? Gdje sam ih sakupio?

Čistim svoj život od onih šupljih ljudi,

kojima vjetar huji kroz glave i kroz grudi.

Gdje li sam ih kupio? Gdje sam ih sakupio?

Čistim svoj život, da spasim dok je vrijeme,

malu jutarnju nježnost i gorko noćno sjeme

Gdje li sam ih kupio? Gdje sam ih sakupio?

Čistim svoj život od prividnog svijeta,

od ljubavi bez traga, od jeftinih predmeta

Gdje li sam ih kupio? Gdje sam ih sakupio?

Čistim svoj život, to hrđa je i tmina,

i ostaću bez ičeg al' bolja je tišina...

 

  • Published in Fokus

Novi crnogorski film na BG festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma

Sedam kratkometražnih filmova novije produkcije mladih crnogorskih reditelja diplomaca Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinje biće prikazano na 60. Beogradskom festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma, koji će pod sloganom „Reset“ biti održan od 2. do 6. aprila.

Ova ostvarenja biće predstavljena prvog dana festivala u Domu omladine Beograd od 17 časova, i sjutradan u Kinu „Fontana“ u istom terminu, a u okviru dvije programske cjeline: Novi crnogorski film za studenate završne godine Filmske i TV režije, i Komšiluk, u kome će uz filmove sa Balkana biti prikazano kratkometražno ostvarenje „Sve to“ reditelja Branislava Milatovića.

Eliksir života - mit?

Intervju novinarke MAŠE JERIN sa prof. dr. sc. IVICOM RUBELJOM, molekularnim biologom, o tome koji su MEHANIZMI STARENJA i KAKO PRODUŽITI ŽIVOT

Sasvim je moguće da je već rođen čovjek koji će živjeti tisuću godina, kontroverzna je izjava Aubreya De Greya, britanskog stručnjaka za biomedicinsku gerontologiju koji svoj optimizam temelji na nevjerojatno brzom napretku moderne genske terapije, istraživanju matičnih stanica, stimulaciji imuniteta te nizu drugih medicinskih tehnika. Zamišlja da će ljudi uskoro posjećivati liječnika zbog redovite kontrole i održavanja, a lijek za bolesti koje su danas dio starenja više neće biti problem. Iako je ova teorija smjesta okarakterizirana kao pseudoznansot, a ugledni znanstveni list Massachusetts Institute of Technology (MIT) ponudio je nagradu od 20.000 dolara molekularnom biologu koji uspije dokazati da je De Greyjeva teorija pogrešna, već pet godina niti je jedan znanstvenik nije uspio osporiti.

Zloupotreba psihologije: Optimistički fundamentalisti

Najnovija istraživanja o efektima takozvane škole pozitivnog mišljenja koja nudi instant recepte za pretvaranje gubitnika u dobitnike, dodatno potvrđuju da je u pitanju obmana za brzo sticanje novca, zbog koje mnogi ozbiljno bolesni ljudi odustaju od profesionalne pomoći.

AkuzatiV - Online magazin

Back to top