REDAKCIJA

REDAKCIJA

Akuzativ

Vesti su loše po vaše zdravlje!

Vesti dovode do straha i agresije, a sprečavaju vašu kreativnost i sposobnost za dublje promišljanje. Rešenje? Prestanite u potpunosti da ih konzumirate.

Autor: Rolf Dobelli

U poslednjih nekoliko decenija, srećnici među nama prepoznali su opasnosti življenja sa preteranim unosom hrane (gojaznost, dijabetes) te su počeli da menjaju sopstveni režim ishrane. Ali, većina nas još uvek ne shvata da su vesti isto što i šećer u telu. One se lako vare. Mediji nas hrane malim zalogajima beznačajnih događaja, sitnicama koje se u stvari ne tiču naših života i ne zahtevaju razmišljanje. Zato i ne doživljavamo skoro nikakvo zasićenje. Za razliku od čitanja knjiga i iscrpnih članaka u časopisima (koji zahtevaju razmišljanje), u stanju smo da - nasuprot ovakvom "dobrom čitanju" - progutamo neograničene količine kratkih vesti, koje su cakleće bombone za um. Danas smo doprli do iste tačke u odnosu na informacije, kao kada smo pre 20 godina bili suočeni sa vestima o hrani i ishrani. Počinjemo da uviđamo koliko vesti mogu biti otrovne.

Branko Miljković: Sećanje na pokojnika

"Čovek zagledan u svet ima pred sobom dve alternative: da oseti svoju ništavnost ili da se divi. Divljenje nas izjednačuje sa onim čime se divimo. Poeziju sam počeo da pišem iz straha..."

  

Sećanje na pokojnika

Pred vratima iza kojih prostor gnjije
On je zbunjeni zlatnik i dvosmisleni rast
Mutne reči sve dublje koja čeka na nas
Da nam srž klijanjem kroz koru probije.

U raspevanom plamenu ko da ga otkrije
Trava raste iz njegovog imena i spas
Jedini je budan a samo je glas
Čuli su ga al ga niko vido nije.

Prostor i vreme između svega što biva
Bezgrešnim govorom prevaziđe u svetlosti
Kad gore gradovi u samoodbrani.

On je zvezda nad prazninom govor koji otkriva
Zdrobljeno sunce podzemlja kao živu u kosti.
Tu izgubljeno sećanje pustinju hrani.

Branko Miljković (Niš, 29. januar 1934 — Zagreb, 12. februar 1961)

Franc Kafka: O PITANJU ZAKONA

Naši zakoni nisu opštepoznati, oni su tajne male plemićke grupe koja nama gospodari. Mi smo uvereni u to da se ovi stari zakoni tačno primenjuju, ali ipak je krajnje mučno osećanje kad tobom vladaju zakoni koje ne poznaješ. Ja ovde ne mislim na različite mogućnosti tumačenja niti na štetne posledice koje nastaju kad samo pojedinci smeju učestvovati u tumačenju, a ne ceo narod. Te štetne posledice možda uopšte nisu veoma velike. Zakoni su toliko stari, stoleća su se trudila oko njihovog tumačenja, pa i to tumačenje je verovatno već postalo zakon, mogućne slobode prilikom tumačenja postoje, doduše, i danas, ali su vrlo ograničene. Osim toga, plemstvo očigledno nema nikakva razloga da prilikom tumačenja ne dozvoli da ga vodi lični interes na našu štetu, jer zakoni su od samog početka utvrđeni radi plemstva, plemstvo se nalazi izvan zakona, i upravo zbog toga zakon kao da se isključivo predao rukama plemstva. U tome, naravno, ima mudrosti - ko bi sumnjao u mudrost starih zakona? - ali ima i muke za nas; to je, po svoj prilici, neizbežno. 

Die Tageszeitung - neobične novine

Autorka: Sanja Vasić

Kai Dikman, glavni i odgovorni urednik jednog od najvećih medija u Nemačkoj, Der Bilda, ima to (ne)zadovoljstvo da svaki dan kad ide na posao prolazi pored svoje slike koja se prostire preko četiri sprata zgrade konkurentskih dnevnih novina u susedstvu. Svako bi bio naročito ponosan na ovaj "znak pažnje" osim u slučaju kada je ta pažnja usmerena na onaj ponos, takoreći muški. Muški polni organ gospodina Dikmana prostire se duž cele zgrade jednog od samo nekoliko medija u čitavom svetu koji posluje na principu kooperative. Ova, po mnogo čemu posebna novina, na naslovnoj strani objavila je vest kako je “Kai Dikman operativnim putem uvećao svoj polni organ”, a kao aluziju na mnogobrojne degutantne naslove u Bildu. Dikman je, naravno, tužio TAZ (Die Tageszeitung) i proces izgubio uz objašnjenje da, “ako se sam toliko puta pozivao na slobodu medija šireći neistine, ovog puta i sam mora da malo istrpi”.

Friedrich Nietzsche: O ČITANJU I PISANJU

Od svega što je napisano volim samo ono što je neko krvlju svojom pisao. Piši krvlju: i ti ćeš uvideti da je krv duh. Nije lako razumeti tuđu krv: ja mrzim besposličare koji čitaju. Ko poznaje čitaoca taj se za čitaoca više ne trudi. Još jedan vek čitalaca – pa će i sam duh zaudarati. To što svaki sme da nauči čitati, pokvariće naposletku ne samo ono što se piše nego i ono što se misli. Nekad je duh bio bog, pa je onda postao čovekom a sad kao da će postati čak još i pučinom. Ko piše krvlju i u izrekama, tog nije dosta samo čitati, već ga treba naizust učiti. U brdima je najpreči put od vrha, k vrhu: ali zato moraš imati duge noge. Izreke treba da su vrhovi, a oni kojima se upućuju, veliki i stasiti. Providan i čist zrak, bliska opasnost, i duh pun nestašne pakosti: to se lepo slaže. Hoću da imam oko sebe vragove, jer sam srčan.

Staljin i Ajnštajn - Nešto više od relativnosti?

Autor: Slobodan Bubnjević

Evo šta kaže Albert Ajnštajn o socijalizmu: "Uveren sam da postoji samo jedan način da se ta teška zla uklone, naime kroz uspostavljanje socijalističke ekonomije, povezane sa obrazovnim sistemom koji bi bio usmeren ka socijalnim ciljevima. U jednoj takvoj ekonomiji, sredstva proizvodnje poseduje samo društvo i ona se koriste planski."

Kazino kapitalizam

Autori: Peter Klepec i Petar Bojanić

Barem su ekolozi stalno upozoravali da visok privredni rast iziskuje plaćanje visoke cene u planetarnim razmerama, ali stav „posle nas potop“, kao oličenje neoliberalizma, nije uopšte problematizovan a kamo li menjan. Savremena ideologija u poslednje dve decenije ne postavlja ni temeljna, ni radikalna pitanja. Glavni stav te ideologije mogli bismo okarakterisati kao „samo ti troši i uživaj!“ Ta ideologija govori nam da nije važno šta želimo, nego da znamo kako to da postignemo.

  • Published in UGAO

Ekonomska kriza je majka fašizma

Napisao: Luis Brito Garsija

Holivud prikazuje fašizam kao ekipicu loših u uniformi koji remete standarde i izdaju naređenja. Stvarnost je još izopačenija. Prema rečima Franca Leopolda Nojmana (u Behemoth: The Structure & Practice of National Socialism, 1933–1944) fašizam je apsolutno saučesništvo između krupnog kapitala i države. Tamo gde interesi krupnog kapitala postaju interesi politike, tu je blizu i fašizam. Nije ni čudo što se javlja kao odgovor na komunističku revoluciju u Sovjetskom Savezu.

Alfredo M. Bonanno: POLICIJA

Moderna koncepcija policije, ma koliko to čudno zvučalo, upravo je takva jer ima restriktivno značenje, naime, ograničena je na službu javnog reda, na bezbednost građana. Danas se govori o policiji upravo zbog toga što je postalo moguće izdvojiti jednu političku aktivnost različite prirode, to jest, kao organizaciju državne moći u mnogo širem i dovoljno apstraktnom smislu. Bitno je obratiti pažnju na razvoj ove distinkcije, jer je moguće da ona već nestaje, i mogli bi da se pojave, kao što se uostalom i najavljuje, pokušaji ujedinjenja dve aktivnosti moći.

Kaptole, gdje ti je baza?

Autor: Enis Zebić

Referendum o braku pokazuje da je Katolička crkva u Hrvatskoj svjesna kako će nastavak dosadašnjeg funkcioniranja po inerciji smanjiti broj katoličkih vjernika i njezin utjecaj u društvu. Jedino što probuđenom katoličkom aktivizmu ipak ide na ruku, to je inertnost lijeve i/ili građanske i/ili liberalne opcije.

Prošlo je tjedan dana od referenduma o braku, strasti su se smirile, i vrijeme je da se konačno kaže da je Katolička crkva na tom referendumu doživjela težak poraz. Nakon proglašenja rezutata referenduma, ona više nema legitimitet tvrditi da govori u ime 90 posto Hrvata. Koji su argumenti za takvu - mnogima vjerojatno neočekivanu - ocjenu?

AkuzatiV - Online magazin

Back to top