Predrag Matvejević: JUGOSLAVENSKA IDEJA

Postoji jugoslavenstvo koje ne mora biti ni državnost ni nacionalnost, koje ne zaboravlja i ne briše zajednički dio prošlosti i povijesti u kojima su naraštaji dijelili ideje i ideale, nade i zablude, oduševljenja i razočaranja.

Jugoslavenska ideja bila je nekoć Južnim Slavenima putokaz u povijesti, ponekad i luč koja je sjala u tami. Rađala se, razvijala i propadala na različite načine, kao kulturna, politička ili državotvorna ideja. Nosila je u sebi nadu da ćemo zajedno biti slobodniji, samostalniji i jači nego što smo bili pod tuđinom. Raspad Jugoslavije, način na koji se odigrao i posljedice koje je ostavio, potisnuo je tu ideju na rub prošlosti.

Detaljnije...

Preko zidova nacionalizma i rata

- Nije li morbidno praviti fanzin dok traje rat?

- Ne, - odgovorila sam - Morbidno je što traje i uopšte postoji rat dok mi pravimo fanzin.

             # Odgovor urednice fanzina „Batschka Tribune“ na pitanje prijatelja

Kada su svojevremeno pioniri anarhopanka britanski bend Crass kreirali svoj logo (polomljena puška Tompson, korišćena u Drugom svetskom ratu, uokvirena velikim slovom A) time je jasno stavljeno do znanja šta članovi benda misle o ratovima. Na logo se nadovezuje i njihova čuvena krilatica “Fight wars not war”, a ovaj izrazito antiratni stav, koji je na njima svojstven način radikalizovan, potiče od hipi prošlosti samih članova grupe. Nedvosmisleno je da, po ko zna koji put, anarhisti nastupaju sa antiratnih pozicija, još jednom pokazujući javnosti svoje trajno opredeljenje protiv rata. Pod uticajima svojih inostranih uzora anarhopankeri sa područja bivše Jugoslavije, pored ostalog, u vreme izbijanja rata na ovim prostorima ostaju verni antiratnim principima koji su već duboko ukorenjeni u anarhopank subkulturi.

Detaljnije...
  • Published in KULTURA

Plitkom poezijom protiv monotonije: PEKINŠKA PATKA

Na zidu Elektrotehničke škole u Novom Sadu 1994. godine osvanuo je grafit: "Čonta, molim te, vrati se!" Nebojša Čonkić mi nije predavao nijedan predmet, ali, dobro sam znao ko je zahvaljujući klasićima neizlečivo zaraženim pankom. Omiljene slobodne aktivnosti na odmorima ("pali cigar’ na cigaru" i "vrti bocu u krug dok se ne isprazni") obično smo upotpunjavali ćaskanjem o svemu, pa i o neobičnom profesoru sa statusom rok zvezde u našoj palanci. Na posao je dolazio ležerno obučen u izlizanu odeću iako je važio za prilično strogog predavača. Ako vas obori na popravni ili želite veću ocenu, ponesite praznu kasetu, njegovu ploču/singlicu ili makar štrudlu sa makom da mu se umilite. Čonta je zdravorazumski izvrdavao pozive za odlazak u "Oslobodilački rat", da bi se 1992. i odselio u Kanadu. Crveni grafit je još dugo krasio izbledelo žutu fasadu, često mi uveseljavajući besciljna tumaranja gradom.

Detaljnije...

Jugoslovenski strip heroji (II)

MISTER NO

Priča o Mister Nou službeno počinje u lipnju 1975. godine kada je u izdanju izdavačke kuće Sergio Bonelli editore (koja se tada zvala Editoriale Cepim) izašla prva epizoda sa avanturama našeg junaka nazvana jednostavno "Mister No". Kreirao ga je Sergio Bonelli koristeći pseudonim Guido Nolitta (iza kojeg je već stajalo nekoliko uspješnih serijala, Zagor prije svih), ali Mister No je imao malo dodirnih točaka sa ostalim Bonellijevim junacima: nije bio western, toliko omiljen čitateljima Texa, nije računao na zabavan i razuzdan mix načinjen od tisuću literarnih, filmskih i strip predložaka/polaznih točaka/varijacija na temu koji je krasio popularnog Zagora i definitvno se odricao vedrih i veselih postulata avanture na kojima je počivao uspjeh adolescentnih serija poput Kit Tellera ili Komandanta Marka. Tako na 8. stranici prvog broja na scenu stupa dinamičan i raspjevan mladić, koga život očito nije mazio (što je vidljivo po prerano posijedijelim zaliscima, borama smežuranom čelu i brazgotinama koje nosi po cijelom tijelu, uspomenama iz rata) i ulazi ravno među likove koji su ostavili dubok trag u priči o talijanskom stripu. On se zove Jerry Drake ali za sve nas on je jednostavno Mister No, nadimak koji je zaradio 1941. sudjelujući u američkom dobrovoljačkom odredu "Letećih tigrova" koji su se borili na kineskoj strani protiv japanskog agresora (koji su između ostalog i zaslužni za to ime koje mu je dao okrutni pukovnik Saiko), nadimak kao stvoren za njega, koji će ga pratiti dok je živ! Mister No je uporno govorio NO (NE) japanskom pukovniku koji ga je ispitivao i mučio, NE krutoj vojničkoj hijerarhiji i užasima rata, NE licemjerju i lažnim vrijednostima suvremenog svijeta, NE tlačenju slabih od strane jakih!

Detaljnije...

AkuzatiV - Online magazin

Back to top