Prof. dr Divna VUKSANOVIĆ

Prof. dr Divna VUKSANOVIĆ

Profesorka Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, magistar teatrologije i doktor filozofskih nauka

Kriza štampe i kontroverzni pojam političke korektnosti

Kriza štampanih medija, u eri globalizovanih (tržišnih) komunikacija, obično se „meri“ kvantintativnim indikatorima – rapidnim opadanjem tiraža, potrošnje i čitanosti dnevne i nedeljne štampe, usled čega, navodno, dolazi i do „pada kvaliteta“ pojedinih priloga, pa i čitavih izdanja, te njihovog okretanja ka tržišno isplativijim „vrednostima“, što su identifikovane kao senzacionalizam, tabloidizacija, „žutilo“, i tsl. Oni štampani mediji, bilo da je reč o njihovim materijalizovanim, ili on line izdanjima, koji su uspeli da se održe na tržištu, a ne podlegnu ovom globalnom trendu, baveći se, prevashodno, informativnim sadržajima, nisu se rešili problema ideološke prirode: odolevajući pritiscima tržišta i ideologije cirkulisanja simboličkog kapitala, prećutno su, odnosno manje-više nekritički, prihvatili dictum tzv. političke korektnosti (political correctness, skraćeno: PC), koji je najčešće asimilovan kao jedna od značajnih kulturnih vrednosti inkorporiranih u uređivačke politike današnjih štampanih medija, ili još upadljivije, kao imperativ politike čitanja, nametnute recipijentima-komentatorima što učestvuju u on line, odnosno interaktivnoj komunikaciji s medijima. Drugim rečima, u šablon političke korektnosti, trebalo bi uklopiti ne samo politiku pisanja i objavljivanja novinskih članaka, već i u politiku čitanja, interpretiranja i prenošenja određenih informacija do njihovih krajnjih korisnika (...)

  • Published in UGAO

Banalizovanje života kao duh vremena

Autorka: prof. dr DIVNA VUKSANOVIĆ, filozofkinja medija

Mediji masovnih komunikacija (štampa, radio, televizija), zajedno sa internetom i društvenim mrežama, trenutno vode veliku bitku s realnošću: s jedne strane, oni interpretiraju postojeću stvarnost, a s druge strane je kreiraju, kao svojevrsnu medijsku stvarnost. Konflikt između ove dve realnosti je ono shizoidno polje u kome je savremeni čovek zatečen. S ovim u vezi, može se postaviti pitanje kojoj stvarnosti čovek više „pripada” (ako se uzme u obzir činjenica da osim vremena provedenog u radu i u snu, prosečan građanin/ka Srbije provodi pred TV prijemnikom oko sedam sati dnevno, dok za internet još ne postoje relevantni podaci, ali je već uočen problem „zavisnosti” korisnika) i koja „istina”, odnosno stvarnost više na njega utiče?

AkuzatiV - Online magazin

Back to top